Kruševac Porta

Svetosavka akademija

Svetosavka akademija

25. januara 2021.

U Kruševačkom pozorištu održana je Svetosavska akademija, manifestacija na kojoj se tradicionalno najzaslužnijim pojedincima iz oblasti prosvete, kulture i nauke dodeljuje Svetosavska nagrada, koja se sastoji od Povelje i novčanog dela. Ovogodišnji laureat je prof. dr Radmila Maksimović. Na Akademiji prisustvovala je i gradonačelnik Jasmina Palurović.

Po 17. put kruševački Kulturni centar u saradnji sa Kruševačkom eparhijom, dodeljuje ovu prestižnu nagradu, u znak zahvalnosti za promociju grada, ali i učvršćenje i poštovanje pravih, svetosavskih vrednosti u narodu.

Na samom početku Svečane akademije obratio se i blagoslovio skup, sekretar Episkopa kruševačkog protojerej-stavrofor Dragi Veškovac, koji je u svojoj besedi podsetio na sve one neprolazne vrednosti  i putokaze koji je srpskom narodu utro princ i monah, književnik, diplomata i prvi arhiepiskop, Sveti Sava.

Gradonačelnik Jasmina Palurović, spajajući duhovni i svetovni značaj Svetosavlja je rekla: „Zadovoljstvo mi je da u ime Grada i u svoje ime svim učenicima i prosvetnim radnicima  čestitam nastupajuću školsku slavu -Svetog Savu i nadam se da će svi zajedno da istraju na Savinom putu. Naša obaveza je da brinemo o budućnosti i deci i, kao što je Sveti Sava uvideo, ne može biti moderne i jake Srbije bez ulaganja u obrazovanje. Takođe, večeras upućujem iskrene čestitke dobitniku ovogodišnje Svetosavske nagrade Kulturnog centra Kruševac i želim još mnogo uspeha  i nagrada u daljem radu“.

Čast da proiznese besedu o Svetom Savi, imao je arhijerejski namesnik župski Vukman Petrović.

Predsednica Saveta za dodelu nagrade i direktor Kulturnog centra Violeta Kaplarević, saopštila je Odluku o dodeli nagrade dobitnici prof. dr Radmili Maksimović.

Prof. dr Radmila Maksimović, rođena je 17. septembra 1954.godine u Adi, opština Osijek. Gimnaziju je završila u Apatinu, a diplomu Prirodno-matematičkog fakulteta na grupi za hemiju stekla je u Beogradu, gde je i magistrirala. Zatim je doktorirala na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu na temu toksikološke biohemije i dobila zvanje kliničkog biohemičara.

Bila je zaposlena u laboratorijskoj službi Doma zdravlja u Kruševcu, gde je obavljala dužnost šefa službe, sa tog je mesta otišla u zasluženu penziju. Prof.dr Maksimović je od 2009. godine bila docent na privatnom Univerzitetu Aperion u Banja Luci, od 2012. godine i docent na Farmaceutsko-zdravstvenom fakultetu Travnik, na kojem obavlja i dužnosti vanrednog profesora za biohemijsku grupu predmeta, radi i kao profesor na Visokoj Hemijsko-tehnološkoj školi u Kruševcu. Prof. dr Radmila Maksimović iza sebe ima veliki broj objavljenih stručnih publikacija u zemlji i inostranstvu i spoljni je saradnik Medicinskog fakulteta u Nišu i Medicinskog fakulteta u Prištini. Napisala je i objavila četiri univerzitetska udžbenika: Osnovi medicinske biohemije, Hemija u zdravstvu, Kliničko-laboratorijska dijagnostika i Klinička biohemija.

Prof. dr Rada Maksimivić jedan je od osnivača Udruženja za zaštitu životne sredine Rasina, koje je ostvarilo veoma zapažene rezultate iz oblasti ekologije.

Radmila Maksimović se pored svih stručnih obaveza bavi i književnim stvaralaštvom, ima izdata tri romana: „Razgovor sa Pavlom“,  „Nizvodno Vukom“, „Freska“ i „Balkanski mostovi“, zatim sonetni venac „Tebi i rodu svom“ i dečiju predstavu „Rasinska bajka“.

Osnivač je ŽFK Napredak i Bridž kluba u Kruševcu i član je stručnog štaba ženske fudbalske reprezentacije Srbije za mlade do 17 godina.

Krunom svog rada prof. dr Rada Maksimović smatra pokretanje Parohijskih sportskih igara, za koje je tada dobila Blagoslov Vladike niškog gospodina Irineja, da u Kruševcu započnu, a potom, da se ove igre prošire na celo Srpstvo.

 

Na Akademiji su prisustvovali predsednik Skupštine grada Predrag Vukićević, zamenik gradonačelnika Aleksandar Jovanović, narodne poslanice dr Dragana Barišić i Nevena Đurić, predstavnici Vojske Srbije i sveštenstvo.

 

U programu su učestvovali vokalni solista Petra Brkić,  hor „Sveti knez Lazar“ i  glumici Kruševačkog pozorišta Slađana Nestorović Ristić i Nebojša Vranić.


Scroll Skip to content