Kruševac centar

Otvorena 31. kruševačka Filozofsko-književna škola

Otvorena 31. kruševačka Filozofsko-književna škola

18. juna 2021.

U Gradskoj upravi Kruševac danas je otpočela sa radom 31. kruševačka Filozofsko – književna škola. Teme ovogodišnjeg zasedanja su „Srpski jezik u književnosti i filozofiji“ i „Istorija, tradicija, perspektive (650 godina od osnivanja grada Kruševca)“.

 

Književno – filozofska škola se tradicionalno održava u okviru manifestacije „Vidovdan“. Na čelu škole je od 2013. Marko Nedić, član UKS koji je ujedno i predsednik Saveta KFŠ. Zbog prošlogodišnje epidemije Kovid 19, tema vezana za srpski jezik u književnosti i filozofiji preneta je na ovogodišnje zasedanje.

 

Pozdravljajući goste, gradonačelnik Jasmina Palurović, podsetila je da ove godine grad Kruševac proslavlja veliki jubilej – 650 godina od osnivanja.

Govoreći o zadatim temama, od kojih se druga uklapa u koncept jubileja, Gradonačelnica je istakla da će njihovo razmatranje obeležiti značaj i doprinos koji je kruševačka Filozofsko – književna škola ostvarila tokom više od 30 godina svog aktivnog postojanja i rada. To se pre svega odnosi na izbor tema i postignute rezultate, eminentne učesnike, zbornike radova proizašle nakon zasedanja, čime se utvrđuje njeno visoko pozicionirano mesto u savremenoj srpskoj kulturi, filozofiji, književnosti i društvu u celini.

Direktor Kulturnog centra Violeta Kaplarević je rekla da je kruševačka KFŠ počela sa radom još davne 1989., kao jedinstveni intelektualni brend grada. „ Teme dosadašnjih skupova su bile različite, ali uvek aktuelne i zanimljive, ne samo za učesnike, nego i za javnost“.

Zaključujući uvodni deo, predsednik Saveta Marko Nedić naglasio je da će aktuelne teme koje se svojim opštim i posebnim smislom uključuju u podrazumevanu programsku širinu i rad Škole, na svojevrstan način izraziti duh aktuelnog društvenog vremena, njegovog neposrednog funkcionisanja i perspektive budućeg ispoljavanja.

 Ovogodišnje zasedanje, teorijskim promišljanjima i tumačenjima književnih ostvarenja, jezičkih pojava, filozofskih ideja, veza s kulturnom i istorijskom tradicijom i perspektivama budućeg kretanja našeg društva, doprineće i da slika o značenju Kruševca i obeležavanju značajne godišnjice, u kulturnoj i istorijskoj tradiciji, danas i sutra, bude što prisutnija.

Prvog dana rada predsedavajući su Marko Nedić i Slobodan Kanjevac, Jovan Babić i Radivoje Kerović, a drugog – Časlav Koprivica i Mišo Kulić, Zoran Avramović i Ljubomir Petrović.


Scroll Skip to content