Kruševac Slobodište

Odeljenje za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda

NAČELNIK ODELJENJA: Slavica Nastić

Telefon: +381 37427331, +381 37427558

Email:slavica.nastic@krusevac.rs

 

Zakonom o finansiranju lokalne samouprave („Sl. glasnik RS“, br. 62/2006, 47/2011 , 93/2012, 99/13, 125/2014, 95/2015, 83/2016, 91/2016, 104/2016,95/18) čl. 5. propisano je da se sredstva budžeta jedinice lokalne samouprave obezbeđuju iz izvornih i ustupljenih prihoda, transfera, primanja po osnovu zaduživanja i drugih prihoda i primanja utvrđenih zakonom.

Samo izvorne prihode utvrđuje, kontroliše i naplaćije lokalna poreska administracija, odnosno u gradu Kruševcu, u okviru Gradske uprave, utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda vrši Odeljenje za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda.

Odeljenje je nadležno po vrstama izvornih prihoda da vrši:

  • Utvrđivanje, naplatu i kontrolu poreza na imovinu u statici
  • Utvrđivanje, naplatu i kontrolu lokalne komunalne takse (komunalna taksa za isticanje firme na poslovnom prostoru; komunalna taksa za korišćenje prostora na janim površinama)
  • Utvrđivanje, naplatu i kontrolu naknade za korišćenje građevinskog zemljišta ( do 2013.godine)
  • Utvrđivanje, naplatu i kontrolu posebne naknade za unapređenje i zaštitu životne sredine
  • Obračun taksi za ozakonjenje
  • Obračun doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta
  • Utvrđivanje, naplatu i kontrolu prihoda od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti u državnoj svojini koje koriste organi i organizacije opštine.
  • Naplata boravišne takse od fizičkih lica koja pružaju ugostiteljske usluge smeštaja u objektima domaće radinosti i seoskom turističkom domaćinstvu, na osnovu čl. 71. Zakona o ugostiteljstvu („Sl. glasnik RS“, br. 17/2019)

 

U okviru Odeljenja obrazovane su tri Službe:

 

SLUŽBA ZA UTVRĐIVANJE IZVORNIH PRIHODA

ŠEF SLUŽBE: Vladan Milovanović
Telefon: +381 648355295
 Email: vladan.milovanovic@kruseva.rs 

SLUŽBA PORESKE KONTROLE I NAPLATE

ŠEF SLUŽBE: Svetlana Cvetković
Telefon: +381 648355295
 Email: svetlana.cvetkovic@krusevac.rs

 

SLUŽBA ZA UTVRĐIVANJE DOPRINOSA ZA UREĐIVANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA  I OZAKONJENJE

ŠEF SLUŽBE: Marija Bajić
Telefon: +381 648355295
Email: marija.bajic@krusevac.rs

Osnovne funkcije lokalne poreske administracije su:

– Utvrđivanje izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave poreskim rešenjem;

– Poreska kontrola (kancelarijska i terenska kontrola) izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave

– Redovna i prinudna naplata izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave

 

Jedinici lokalne samouprave, shodno odredbama čl. 6. Zakona o finansiranju lokalne samouprave, pripadaju izvorni prihodi ostvareni na njenoj teritoriji, i to:

  • porez na imovinu, osim poreza na prenos apsolutnih prava i poreza na nasleđe i poklon;
  • lokalne administrativne takse;
  • lokalne komunalne takse;
  • boravišna taksa;
  • naknade za korišćenje javnih dobara, u skladu sa zakonom;
  • koncesiona naknada;
  • druge naknade u skladu sa zakonom;
  • prihodi od novčanih kazni izrečenih u prekršajnom postupku za prekršaje propisane aktom skupštine jedinice lokalne samouprave, kao i oduzeta imovinska korist u tom postupku;
  • prihodi od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini Republike Srbije, koje koristi jedinica lokalne samouprave, odnosno organi i organizacije jedinice lokalne samouprave i indirektni korisnici njenog budžeta;
  • prihodi od davanja u zakup, odnosno na korišćenje nepokretnosti i pokretnih stvari u svojini jedinice lokalne samouprave;
  • prihodi nastali prodajom usluga korisnika sredstava budžeta jedinice lokalne samouprave čije je pružanje ugovoreno sa fizičkim i pravnim licima;
  • prihodi od kamata na sredstva budžeta jedinice lokalne samouprave;
  • prihodi po osnovu donacija jedinici lokalne samouprave;
  • prihodi po osnovu samodoprinosa.

 

Utvrđivanje navedenih naknada i taksi vrši se na osnovu poreskih prijava koje podnose obveznici, odnosno na osnovu zahteva obveznika. Na osnovu poreskih prijava, saglasno odlukama koje donosi Skupština grada i odlukama Gradskog veća i na osnovu  zakona koji regulišu ovu oblast, Odeljenje donosi rešenja o razrezu navedenih javnih prihoda pojedinačno za sve obveznike jednom u toku godine za tekuću godinu, osim kod obračuna taksi za ozakonjenje i obračuna doprinosa gde se obaveza utvrđuje pojedinačno i jednokratno u slučajevima izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i ozakonjenja građevinskih objekata kao uslov za izdavanje građevinske dozvole, a na zahtev stranke, odnosno investitora.

 

Lokalna poreska administracija poreskim obveznicima omogućava uvid u podatke kojima raspolaže i koji su osnov oporezivanja.

 

POREZ NA IMOVINU

Porez na imovinu regulisan je Zakonom o porezima na imovinu („Sl. glasnik RS“, br. 26/2001, 45/2002 (Odluka SUS), br. 80/2002, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011,  57/2012 (Odluka US), 47/2013 ,68/2014,95/18,99/18 (Odluka ustavnog suda)

 

Članom  2. Zakona propisani su predmeti oporezivanja, tako da se  porez na imovinu plaća  na sledeća prava na nepokretnosti:

1) pravo svojine, odnosno na pravo svojine na zemljištu površine preko 10 ari;
2) pravo zakupa, odnosno korišćenja, stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica;
3) pravo korišćenja građevinskog zemljišta površine preko 10 ari, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni režim građevinskog zemljišta;
4) pravo korišćenja nepokretnosti u javnoj svojini od strane imaoca prava korišćenja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
5) korišćenje nepokretnosti u javnoj svojini od strane korisnika nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
6) državinu nepokretnosti na kojoj imalac prava svojine nije poznat ili nije određen;
7) državinu nepokretnosti u javnoj svojini, bez pravnog osnova;
8) državinu i korišćenje nepokretnosti po osnovu ugovora o finansijskom lizingu.

 

Nepokretnostima, u smislu predhodnog stava, smatraju se:

1) zemljište, i to: građevinsko, poljoprivredno, šumsko i drugo;
2) stambene, poslovne i druge zgrade, stanovi, poslovne prostorije, garaže i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti, odnosno njihovi delovi (u daljem tekstu: objekti).

Kad na nepokretnosti postoji neko od prava, odnosno korišćenje ili državina, iz stava 1. tač. 2) do 8) ovog člana, porez na imovinu plaća se na to pravo, odnosno na korišćenje ili državinu, a ne na pravo svojine.

Čl. 5. Zakona o porezima na imovinu propisano je sledeće:

«Osnovica poreza na imovinu za nepokretnosti poreskog obveznika koji ne vodi poslovne knjige je vrednost nepokretnosti utvrđena u skladu sa ovim zakonom.

Vrednost nepokretnosti iz stava 1. ovog člana utvrđuje organ jedinice lokalne samouprave nadležan za utvrđivanje, naplatu i kontrolu izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave (u daljem tekstu: organ jedinice lokalne samouprave).

Vrednost nepokretnosti iz stava 1. ovog člana, osim zemljišta, može se umanjiti za amortizaciju po stopi do 1% godišnje primenom proporcionalne metode, a najviše do 40%, počev od isteka svake kalendarske godine u odnosu na godinu u kojoj je izvršena izgradnja, odnosno poslednja rekonstrukcija objekta, a na osnovu odluke skupštine jedinice lokalne samouprave o visini stope amortizacije koja važi na dan 15. decembra godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje porez na imovinu i koja je objavljena u skladu sa ovim zakonom.

Ako skupština jedinice lokalne samouprave ne utvrdi visinu stope amortizacije, ili je ne utvrdi u skladu sa ovim zakonom, ili je utvrdi a ne objavi u skladu sa stavom 3. ovog člana, kod utvrđivanja poreza na imovinu vrednost nepokretnosti iz stava 1. ovog člana ne umanjuje se za amortizaciju.»

Vrednost nepokretnosti u skladu sa čl. 2. Odluke o stopi amortizacije u gradu Kruševcuza koju se umanjuje vrednost nepokretnosti, osim zemljišta, koja čini osnovicu poreza na imovinu obveznika koji ne vodi poslovne knjige (Sl. list grada Kruševca» br. 9/13) umanjuje se za  iznos amortizacije od  0,8 % godišnje, primenom proporcionalne metode, a najviše do 40 %. 

Članom 6a propisano je da se „ za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na imovinu, nepokretnosti razvrstavaju u sledeće grupe odgovarajućih nepokretnosti:

  • građevinsko zemljište
  • poljoprivredno zemljište
  • šumsko zemljište
  • drugo zemljište
  • stan
  • kuća za stanovanje
  • poslovne zgrade i drugi (nadzemni i podzemni) građevinski objekti koji služe za obavljanje delatnosti
  • garaže i garažna mesta.

Kako se drugo građevinsko zemljište po prvi put oporezuje, Skupština grada utvrdila je prosečnu cenu kvadratnog metra drugog zemljišta za utvrđivanje poreza na imovinu za 2019.godinu na teritoriji Grada Kruševca u TREĆOJ i  ČETVRTOJ zoni u iznosu od 42,90 dinara.

Skupština grada Kruševca, čl. 2. Odluke o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2019.godinu na teritoriji grada Kruševca utvrdila je prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti po zonama  i to:

            Prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2019.godinu na teritoriji Grada Kruševca u PRVOJ zoni iznose:

1) građevinskog zemljišta – 12.445,00 dinara

2) stanova – 71.410,00 dinara

3) kuća za stanovanje – 22.599,00 dinara

4) poslovnih zgrada i drugih (nadzemnih i podzemnih), građevinskih objekata koji služe za obavljanje delatnosti – 75.514.,00 .dinara

5) garaža i garažna mesta – 22.825,00 dinara

Prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2019.godinu na teritoriji Grada Kruševca u DRUGOJ zoni iznose:

1) građevinskog zemljišta – 2.530,00 dinara

2) stanova – 55.248,00 dinara

3) kuća za stanovanje – 13.196,00 dinara

4) poslovnih zgrada i drugih (nadzemnih i podzemnih), građevinskih objekata koji služe za obavljanje delatnosti – 58.566,00 dinara

5) garaža i garažna mesta – 6.818,00 dinara

Prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2019.godinu na teritoriji Grada Kruševca u TREĆOJ zoni iznose:

1) građevinskog zemljišta – 1.185,00 dinara

2) poljoprivrednog zemljišta – 71,50 dinara

3) šumskog zemljišta – 17,60 dinara

4) stanova – 40.161,00 dinara

5) kuća za stanovanje – 14.216,00 dinara

6) poslovnih zgrada i drugih (nadzemnih i podzemnih), građevinskih objekata koji služe za obavljanje delatnosti – 58.566,00 dinara

Prosečne cene kvadratnog metra nepokretnosti za utvrđivanje poreza na imovinu za 2019.godinu na teritoriji Grada Kruševca u ČETVRTOJ  zoni iznose:

11) građevinsko zemljište – 229,00 dinara

2) poljoprivrednog zemljišta – 71,50 dinara

3) šumskog zemljišta – 17.60 dinara

4) stanova – 40.161,00 dinara

5) kuća za stanovanje – 5.751,90 dinara

6) poslovnih zgrada i drugih (nadzemnih i podzemnih), građevinskih objekata koji služe za obavljanje delatnosti – 16.535,00 dinara

7) garaža i garažna mesta – 2.880,00 dinara

Odluka se može preuzeti u celosti na internet strani grada www.krusevac.rs

U skladu sa Zakonom o izmenama i dopunama zakona o porezima na imovinu Skupština grada donela je Odluku kojom je propisala da se neizgrađeno građevinsko zemljište na teritoriji grada, koje se koristi isključivo za gajenje biljaka, odnosno sadnog materijala, odnosno šuma, za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na imovinu razvrstava u poljoprivredno, odnosno u šumsko zemljište.

Čl. 7. Zakona, propisano je da „Osnovica poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige i čiju vrednost u poslovnim knjigama iskazuje po metodu fer vrednosti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS), odnosno međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MSFI) i usvojenim računovodstvenim politikama je fer vrednost iskazana na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini.

Osnovicu poreza na imovinu poreskog obveznika koji nepokretnosti u svojim poslovnim knjigama ne iskazuje u skladu sa stavom 1. ovog člana čini:

1) za neizgrađeno zemljište – vrednost zemljišta;
2) za ostale nepokretnosti – vrednost objekata uvećana za vrednost pripadajućeg zemljišta.

Vrednost nepokretnosti iz stava 2. ovog člana poreski obveznik utvrđuje procenom prema elementima iz člana 6. stav 1. ovog zakona.

Izuzetno od stava 3. ovog člana, vrednost nepokretnosti je vrednost iskazana u poslovnim knjigama na poslednji dan poslovne godine obveznika (u daljem tekstu: knjigovodstvena vrednost) u tekućoj godini, i to za:

1) eksploataciona polja i eksploatacione objekte;
2) objekte u kojima su smešteni proizvodni pogoni prerađivačke industrije koji se koriste za obavljanje delatnosti;
3) objekte za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije, osim trgovine i upravljanja;
4) objekte za proizvodnju gasa;
5) objekte za proizvodnju pare, tople vode, hladnog vazduha i leda;
6) objekte za tretman i odlaganje otpada;
7) objekte u kojima se odvijaju procesi neophodni za ponovnu upotrebu materijala;
8) skladišne i stovarišne objekte.

Nepokretnosti iz stava 4. ovog člana opredeljuju se prema njihovoj nameni u skladu sa propisima kojima se uređuje klasifikacija delatnosti.

Za nepokretnosti iz stava 4. ovog člana koje obveznik u poslovnim knjigama iskazuje posebno od vrednosti pripadajućeg zemljišta, osim eksploatacionih polja, osnovicu poreza na imovinu čini zbir knjigovodstvenih vrednosti objekata i vrednosti pripadajućih zemljišta koje su procenjene u skladu sa stavom 3. ovog člana.

Ako obveznik vrednost zemljišta i vrednost objekata iz stava 4. ovog člana ne iskazuje posebno u svojim poslovnim knjigama, osnovica poreza na imovinu za zemljište i objekat koji se na njemu nalazi, kao jedinstvenu celinu, čini vrednost zemljišta utvrđena u skladu sa stavom 3. ovog člana uvećana za građevinsku vrednost objekta procenjenu od strane ovlašćenog veštaka građevinske struke sa stanjem na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini.

Izuzetno od st. 1. do 7. ovog člana, osnovica poreza na imovinu za žičare, puteve, pruge i druge infrastrukturne objekte, kao i za kablovsku kanalizaciju i druge podzemne građevinske objekte u koje su smeštene mreže namenjene protoku vode (za piće, atmosferske, otpadne i dr.), vodene pare, tople ili vrele vode za potrebe grejanja i druge potrebe korisnika, gasa, nafte i naftnih derivata, telekomunikacija i slično, je knjigovodstvena vrednost objekata na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini.

Za nepokretnost is st. 1. i 8.  ovog člana i člana 7a stav 6. ovog zakona, za eksploataciona polja i za objekte iz člana 7. stav 6. ovog zakona, koju obveznik koji vodi poslovne knjige izgradi, stekne, ili mu po drugom osnovu nastane poreska obaveza u toku godine za koju se utvrđuje porez na imovinu (u daljem tekstu: poreska godina ili u tekućoj godini nakon početka poslovne godine obveznika koja je različita od kalendarske), osnovica poreza na imovinu za tu godinu je njena nabavna vrednost iskazana u poslovnim knjigama obveznika, a za naredne godine utvrđuje se primenom st. 1. do 8. i stava 10. ovog člana.

Obveznik koji vodi poslovne knjige osnovicu poreza na imovinu za nepokretnosti čiji je držalac  iz člana 2. stav 1. tač. 6) i 7) ovo zakona utvrđuje u skladu sa čl. 5, 6. i 6a ovog zakona.

Pripadajućim zemljištem, u smislu stava 2. tačka 2) ovog člana, smatra se katastarska parcela zemljišta na kojoj se nalazi objekat ili njegov deo, odnosno deo zemljišta određen granicom (međom) – ako takav deo postoji.“

Skupština grada Kruševca, donela je Odluku o utvrđivanju visine stope poreza na imovinu, („Sl. list grada Kruševca 09/2017) kojom su propisane sledeće stope:

1) na prava na nepokretnosti poreskog obveznika koji vodi poslovne knjige –   0,4 %

2) na prava na zemljištu kod obveznika koji ne vodi poslovne knjige –  0,25%

3) na prava na nepokretnosti poreskog obveznika koji ne vodi poslovne knjige, osim na zemljištu, zavisne od visine poreske osnovice  i to:

Na poresku osnovicu Plaća se na ime poreza
(1) do 10.000.000 dinara  0,40%
(2) od 10.000.000 do 25.000.000 dinara porez iz podtačke (1)  + 0,6 %na iznos preko 10.000.000 dinara 
(3) od 25.000.000 do 50.000.000 dinara porez iz podtačke (2)  + 1,0% na iznos preko 25.000.000 dinara 
(4) preko 50.000.000 dinara porez iz podtačke (3)   +2,0 % na iznos preko 50.000.000 dinara

Čl. 33. Zakona, propisano je da „Obveznik poreza na imovinu koji vodi poslovne knjige porez na imovinu utvrđuje samooporezivanjem.

Porez na imovinu utvrđuje rešenjem organ jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi nepokretnost za koju se utvrđuje porez (u daljem tekstu: nadležni organ jedinice lokalne samouprave), i to:

1) obvezniku koji ne vodi poslovne knjige;

2) obvezniku koji vodi poslovne knjige, u postupku kontrole, ako obveznik nije utvrdio poresku obavezu ili ju je utvrdio netačno ili nepotpuno.

Nadležni organ jedinice lokalne samouprave utvrđivanje poreza vrši na osnovu podataka iz poreske prijave, poslovnih knjiga poreskog obveznika, podataka iz evidencija nadležnih organa i drugih podataka kojima taj organ raspolaže, a od značaja su za utvrđivanje poreske obaveze.

Rešenje o utvrđivanju poreza na imovinu obvezniku koji ne  vodi poslovne knjige, na osnovu podataka u poreskoj prijavi i drugih podataka kojima raspolaže, nadležni organ jedinice lokalne samouprave može doneti neposrednim odlučivanjem, bez predhodnog izjašnjavanja obveznika o činjenicama koje su od značaja za odlučivanje.

Promene u toku poreske godine od značaja za visinu obaveze po osnovu poreza na imovinu ne utiču na utvrđivanje poreske obaveze za tu godinu istom obvezniku (koji vodi, odnosno koji ne vodi poslovne knjige), osim u slučaju iz člana 12. stav 3. ovog zakona.

Poresku prijavu obveznik u skladu sa članom 33b. može predati javnom beležniku prilikom overe isprave.

Obveznik poreza na imovinu, u skladu sa članom 33v.,  dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 30 dana, za:

  • imovinu za koju nastane poreska obaveza za koju poresku prijavu nije podneo preko javnog beležnika u skladu sa čl. 33b ovog zakona, računajući od dana nastanka poreske obaveze;

2) imovinu za koju prestane poreska obaveza za koju poresku prijavu nije podneo preko javnog beležnika u skladu sa članom 33b ovog zakona, računajući od dana prestanka poreske obaveze;
3) imovinu koju preduzetnik koji vodi poslovne knjige počne da evidentira u poslovnim knjigama, računajući od dana evidentiranja;
4) imovinu koju preduzetnik koji vodi poslovne knjige prestane da evidentira u poslovnim knjigama, računajući od dana prestanka evidentiranja;
5) imovinu u poslovnim knjigama fizičkog lica koje je izgubilo svojstvo preduzetnika koji vodi poslovne knjige (odjavom, po sili zakona i dr.), računajući od dana prestanka tog svojstva;
6) nepokretnost za koju je obvezniku prestalo pravo na poresko oslobođenje u skladu sa članom 12. st. 3. i 4. ovog zakona, računajući od 184. dana od dana njenog ustupanja drugom licu radi ostvarivanja prihoda.

Izuzetno od člana 33b ovog zakona i stava 1. ovog člana, obveznik koji vodi poslovne knjige za imovinu za koju je, u periodu od 1. januara poreske godine do 31. marta poreske godine nastala poreska obaveza ili je došlo do druge promene iz stava 1. tač. 2) do 6) ovog člana, poresku prijavu podnosi u okviru prijave kojom prijavljuje utvrđeni porez za poresku godinu za sve nepokretnosti na teritoriji iste jedinice lokalne samouprave, ili prijavu podnosi nakon podnošenja te prijave, do 31. marta poreske godine.

Poreska prijava podnosi se i za imovinu za koju obveznik ima pravo na poresko oslobođenje.

Saglasno članu 33g. „Za imovinu za koju je podneo poresku prijavu u skladu sa ovim zakonom, obveznik koji vodi poslovne knjige dužan je da do 31. marta svake sledeće poreske godine podnese poresku prijavu sa utvrđenim porezom za tu godinu.

Za imovinu za koju je podneo poresku prijavu u skladu sa ovim zakonom, obveznik koji ne vodi poslovne knjige, dužan je da podnese poresku prijavu ako je došlo do promene od uticaja na visinu poreske obaveze za tu imovinu o kojoj nisu sadržani podaci u podnetoj poreskoj prijavi.

Prijava iz stava 2. ovog člana podnosi se od 1. do 31. januara poreske godine koja sledi godini u kojoj je došlo do promene koja se prijavljuje, osim u slučaju iz člana 33v stav 1. tačka 6) ovog zakona.“

Poreska prijava za obveznike koji ne vode poslovne knjige,  podnosi se na obrascu PPI-2 – Poreska prijava za utvrđivanje poreza na imovinu.   

Obrazac prijave PPI-2  može se preuzeti  sa sajta Poreske uprave RS http://www.poreskauprava.gov.rs/fizicka-lica/poreske-prijave-i-obrasci.html  ili u Odeljenju za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda.

Obrazac prijave PPI-1 ( poreska prijava o utvrđenom porezu na imovinu ) – podnose obveznici koji vode poslovne knjige i koji sami utvrđuju porez na imovinu (vrše samooporezivanje). 

Obrazac prijave PPI-1  sa prilozima i podprilozima , može se preuzeti sa sajta Poreske uprave RS  http://www.poreskauprava.gov.rs/fizicka-lica/poreske-prijave-i-obrasci.html

 

Poreska oslobođenja

Poreska oslobođenja, propisana  su čl. 12. Zakona o porezima na imovinu i ne primenjuju se na nepokretnosti koje se trajno daju drugim licima radi ostvarivanja prihoda, osim na nepokretnosti iz stava 1. tačka 7) ovog člana za koje je ugovorom o koncesiji uređeno da koncesionar neće plaćati porez na imovinu. Trajnim davanjem drugim licima, smatra se svako ustupanje nepokretnosti drugom licu uz naknadu, koja u toku 12 meseci, neprekidno ili sa prekidima, traje duže od 183 dana.

Kada je reč o poreskom oslobođenju na prava na nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige, koje od nastanka poreske obaveze iskazuje u svojim poslovnim knjigama kao dobr isključivo namenjeno daljoj prodaji, koje se ne koriste, ne plaća se za godinu u kojoj je poreska obaveza nastala, kao ni za godinu koja sledi toj godini.

Porez na imovinu na teritoriji jedinice lokalne samouprave ne plaća obveznik kad ukupna osnovica za sve njegove nepokretnosti na toj teritoriji ne prelazi iznos od 400.000 dinara.

 

Poreski kredit

Čl. 13. Zakona o porezima na imovinu, propisano je pravo na poreski kredit i to:

  • Utvrđeni porez na kući za stanovanje ili stanu u kojem stanuje obveznik umanjuje se za 50%, a najviše 20.000 RSD.
  • Ako na jednoj kući za stanovanje ili stanu ima više obveznika, pravo na umanjenje utvrđenog poreza ima svaki obveznik koji u toj kući za stanovanje ili stanu stanuje, u visini srazmernoj njegovom udelu u pravu na toj kući za stanovanje ili stanu u odnosu na iznos za koji se porez umanjuje, u skladu sa stavom 1. Ovog člana.
  • Utvrđeni porez na kuće za stanovanje i stanove površine do 60 m2, koji nisu na građevinskom zemljištu, odnosno na zemljištu u građevinskom području i ne daju se u zakup, a u kojima stanuju samo lica starija od 65 godina, umanjuje se za 75%.
  • Domaćinstvom, u smislu ovog zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda članova te zajednice.

 

Porez na imovinu utvrđuje se za kalendarsku godinu, primenom odredaba zakona o porezima na imovinu i odluke skupštine jedinice lokalne samouprave na čijoj teritoriji se imovina nalazi o stopama poreza na imovinu, odluke kojom su određene zone ( uključujući i najopremljenije zone) i akta o koeficijentima za nepokretnosti u zonama, koji važe na dan 15. decembra tekuće godine.

Za imovinu za koju poreska obaveza nastane u toku poreske godine, porez na imovinu za tu godinu utvrđuje se za period od nastanka poreske obaveze do isteka te godine, odnosno do prestanka poreske obaveze u toj godini.

 

U Službenom listu grada Kruševca, br. 9/13, objavljene su sledeće poreske Odluke koje je donela Skupština grada  i koje se mogu preuzeti sa internet sajta www.krusevac.rs

– Odluka o koeficijentima za utvrđivanje poreza na imovinu za nepokretnosti obveznika koji vodi poslovne knjige u gradu Kruševcu

– Odluka o stopi amortizacije u gradu Kruševcu za koju se umanjuje vrednost nepokretnosti, osim zemljišta, koja čini osnovicu poreza na imovinu obveznika

Odluka o obavezi podnošenja poreskih prijava za utvrđivanje poreza na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji grada Kruševca obveznika koji ne vodi poslovne knjige.

 

NAPLATA POREZA (redovna, prinudna)

Prema članu 64. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji („Sl. glasnik RS“, br. 80/2002, 84/2002 – ispr., 23/2003 – ispr., 70/2003, 55/2004, 61/2005, 85/2005 – dr. zakon, 62/2006 – dr. zakon, 63/2006 – ispr. dr. zakona, 61/2007, 20/2009, 72/2009 – dr. zakon, 53/2010, 101/2011, 2/2012 – ispr., 93/2012, 47/2013, 108/2013,  68/2014, 105/2014, 91/2015 (Autentično tumačenje čl. 41. stav 3.), 112/2015, 15/2016, 108/2016,30/18,95/18 ) naplata poreza je redovna ili prinudna.Redovna naplata poreza vrši se o dospelosti poreske obaveze.Prinudna naplata preduzima se kad dospela poreska obaveza nije namirena o dospelosti.

Pre donošenja rešenja o prinudnoj naplati, poreskom obvezniku se u skladu sa članom 71. ZPPPA, upućuje opomena sa podacima o vrsti i iznosu poreza, kojom se nalaže da dospelu obavezu plati odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema opomene, sa obračunatom kamatom od dana izdavanja opomene do dana uplate dospelog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja.

Ukoliko poreski obveznik ne uplati poresku obavezu u celosti po prijemu opomene, a ne podnese zahtev za odlaganje plaćanja poreskog duga, ili je  taj zahtev odbijen, odnosno u roku od pet dana ne raspravi sa lokalnom poreskom administracijom sporedna pitanja u vezi vrste ili iznosa poreza, odnosno sporednih poreskih davanja dospelih za naplatu, pristupa se izdavanju rešenja za prinudnu naplatu.

U skladu sa članom 84. ZPPPA, naplata poreza, u postupku prinudne naplate, sprovodi se na:

1) novčanim sredstvima poreskog obveznika;
2) novčanim potraživanjima poreskog obveznika;
2a) zaradi, odnosno naknadi zarade, odnosno penziji, u delu koji nije izuzet od izvršenja prema zakonu kojim se uređuje izvršenje i obezbeđenje;
3) nenovčanim potraživanjima i drugim pravima poreskog obveznika;
4) gotovom novcu i hartijama od vrednosti;
4a) štednim ulozima;
5) pokretnim stvarima;
6) nepokretnostima.

Prinudna naplata se može sprovesti na jednom ili više predmeta u isto vreme. Predmeti prinudne naplate određuju se rešenjem.

Shodno članu 79. ZPPPA postupak prinudne naplate prekida se:

1) Ako poreska uprava pokrene stečajni postupak protiv poreskog obveznika u smislu čl. 112.ovog zakona
2) ako Poreska uprava odobri odlaganje plaćanja poreza iz čl. 73. odnosno člana 74b ovog zakona;
3) ako se utvrdi postojanje greške kod obračuna poreske obaveze koja ima za rezultat niži porez, do ispravke utvrđivanja;
4) u slučaju iz člana 147. st. 2. i 6. ovog zakona.

Postupak prinudne naplate može se prekinuti ako, po isteku roka iz člana 71. stav 2. ovog zakona, poreski obveznik podnese zahtev za odlaganje naplate, pod uslovima iz čl. 73., odnosno člana 74b ovog zakona.

Prekid iz st. 1. i 2. ovog člana ne utiče na založno pravo, ni na uvećanje poreskog duga

Zahtev za odlaganje plaćanja poreskog duga

MESTO PODNOŠENJA:

Trg mladih 1, Kancelarija

PRATEĆI DOKUMENTI:

− Zahtev

− Zapisnik o usaglašenom stanju poreskog duga sa stanjem na dan

− Bilans stanja za godinu – sa dokazom o prijemu u NBS

− Bilans uspeha za godinu-sa dokazom o prijemu u NBS

− Akt o razvrstavanju pravnog lica, u skladu sa „zakonom o računovodstvu i reviziji“(samo za pravna lica)

− Spisak instrumenata obezbeđenja plaćanja poreskog duga propisane članom 74. ZPPPA

Zakonske odredbe kojima su propisani uslovi odlaganja plaćanja poreskog duga

− Članovi 73, 74 i 76 . Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji

POVRAĆAJ/PREKNJIŽAVANJEviše uplaćenog ili pogrešno naplaćenog poreza odnosno spordnih poreskih davanja

U skladu sa članom 10. ZPPPA, poreskopravni odnos je odnos javnog prava koji obuhvata prava i obaveze u poreskom postupku Poreske uprave s jedne i fizičkog, odnosno pravnog lica, s druge strane, kojim se uređuje:

1) obaveza plaćanja poreza, obaveza obezbeđenja poreske obaveze i obaveza plaćanja sporednih poreskih davanja od strane fizičkog, odnosno pravnog lica i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza;

2) obaveza fizičkog, odnosno pravnog lica da, u skladu sa zakonom, utvrdi porez, odnosno, po odbitku, naplati porez u ime poreskog obveznika, vodi propisano računovodstvo, podnosi poreske prijave, dostavlja Poreskoj upravi traženu dokumentaciju i podatke, ne obavlja plaćanja na način drukčiji od propisanog, dozvoli pregled svog poslovanja službenom licu Poreske uprave i druge zakonom utvrđene obaveze činjenja, nečinjenja ili trpljenja, u cilju blagovremenog i pravilnog plaćanja poreza, kao i pravo Poreske uprave da zahteva ispunjenje ovih obaveza.

U poreskopravnom odnosu iz stava 1. ovog člana, fizičko, odnosno pravno lice ima pravo:

1) na povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i na povraćaj poreza kada je to drugim poreskim zakonom predviđeno;

2) na poresku refakciju, odnosno na refundaciju poreza u skladu sa poreskim zakonom;

3) da koristi poreski kredit u odnosu na poresku obavezu, odnosno obavezu po osnovu sporednih poreskih davanja;

4) da koristi više ili pogrešno uplaćeni porez odnosno sporedna poreska davanja za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu, putem preknjižavanja.

Poreski kredit je iznos za koji se umanjuje poreska obaveza.

Ako se lice iz stava 2. ovog člana opredeli za povraćaj više ili pogrešno naplaćenog poreza, odnosno sporednih poreskih davanja, kao i za refakciju, odnosno refundaciju poreza, odnosno za namirenje dospelih obaveza po drugom osnovu putem preknjižavanja poreza, Poreska uprava ima obavezu da po zahtevu donese rešenje bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, ako poreskim zakonom nije drukčije uređeno.

Kada se po zahtevu poreskog obveznika izvrši uvid u stanje na njegovom analitičkom računu javnih prihoda i utvrdi da uplata javnih prihoda nije proknjižena odnosno nije prosleđena Poreskom odeljenju od strane Uprave za trezor putem izveštaja o stanju i promenama na računima javnih prihoda-izvoda, poreski obveznik se upućuje na nosioca platnog prometa da se utvrde razlozi zbog kojih uplata nije evidentirana kroz izvod uprave za trezor.

Poreski obveznik nadležnom Poreskom odeljenju dostavlja pisani zahtev za knjiženje neproknjižene uplate na računu javnih prihoda, uz koji obavezno prilaže dokaz o uplati ( da je uplata izvršena kod nosioca platnog prometa) i podatak za reklamaciju. Zahtev mora biti potpisan (za fizička lica) i potpisan i pečatom overen (preduzetnici i pravna lica).

Ako se po zahtevu poreskog obveznika utvrdi da je uplata putem izvoda prosleđena Poreskom odeljenju ali nije ispravno proknjižena, poreski obveznik se upućuje da podnese zahtev za preknjižavanje uplate. U zavisnosti od vrste učinjene greške, moguće su sledeće vrste zahteva:

– Zahtev za preknjižavanje sa jednog uplatnog računa na drugi;

– Zahtev za preknjižavanje sa jedne šifre opštine na drugu i

– Zahtev za preknjižavanje sa jednog PIB/JMBG na drugi PIB/JMBG

Zahtev za preknjižavanje

MESTO PODNOŠENJA:

Trg mladih 1, Kancelarija

PRATEĆI DOKUMENTI:

Zahtev

 

IZDAVANJE UVERENJA

Uverenje je isprava, odnosno pismeno izdato od strane državnog organa kojim se potvrđuje neka činjenica ili drugo svojstvo. Uverenja i druge isprave (potvrde i sl.) koje se izdaju na osnovu podataka o kojima se vodi službena evidencija imaju značaj javne isprave, a to znači da ova uverenja počivaju na pretpostavci njihove tačnosti.

Poreska uverenja koja poreski organ izdaje poreskim obveznicima, izdaju se na osnovu podataka iz poreskog knjigovodstva koje predstavlja službenu evidenciju o poreskoj obavezi, obračunatoj kamati, uplatama poreske obaveze i stanju duga ili pretplate po vrstama javnih prihoda.

– Postupak za izdavanje uverenja

Postupak za izdavanje poreskog uverenja pokreće se po zahtevu obveznika lokalnih javnih prihoda/stranke, njegovog zakonskog zastupnika, ovlašćenog predstavnika ili punomoćnika. Zahtev se podnosi u pisanoj formi na za to propisanom obrascu. Zahtev mora biti uredno popunjen tačnim podacima i potpisan. Ako zahtev podnosi poreski obveznik – pravno lice, potpis na zahtevu mora biti overen pečatom pravnog lica.

Uz zahtev se prilaže dokaz o plaćenoj lokalnoj administrativnoj taksi, koja je sastavni deo gradske odluke o lokalnim administrativnim taksama. 

Zahtev za izdavanje poreskog uverenja

MESTO PODNOŠENJA:

Trg mladih 1, Kancelarija

PRATEĆI DOKUMENTI:

− Zahtev

NAKNADA ZA ZAŠTITU I UNAPREĐIVANJE ŽIVOTNE SREDINE

Odeljenje za utvrđivanje, naplatu i kontrolu, utvrđuje i posebnu naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine u skladu sa Zakonom o naknadi za korišćenje javnih dobara (″ Sl. glasnik RS ″ br. 95/18 i 49/19), član 134-139, i na osnovu Uredbe o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu prema količini zagađenja, odnosno stepenu negativnog uticaja na životnu sredinu koji nastaje obavljanjem aktivnosti, iznosima naknada, uslovima za oslobađanje od plaćanja naknade ili njeno umanjenje, kao i kriterijumima koji su od značaja za uticaj fizičkih lica na životnu sredinu („Sl. glasnik RS“, br. 29/2019 i 55/2019)

LOKALNE KOMUNALNE TAKSE

Zakonom o finasiranju lokalne samouprave, propisano je da jedinica lokalne samouprave ima pravo i na izvorne prihode po osnovu lokalnih komunalnih taksi.

Odeljenje za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda na osnovu zakona i Odluke o lokalnim komunalnim taksama („Sl. list grada Kruševca“ br.9/19) utvrđuje lokalnu komunalnu taksu za isticanje firme.

„ TARIFNI BROJ 1

  1. Za isticanje firme ili naziva na poslovnim prostorijama (u daljem tekstu firmarina), utvrđuje se lokalna komunalna taksa po zonama i to:

 

Takseni obveznici koji obavljaju sledeće delatnosti :

delatnosti bankarstva; osiguranja imovine i lica; proizvodnje i trgovine naftom  i derivatima nafte; proizvodnje i trgovine na veliko duvanskim proizvodima ; proizvodnje cementa; poštanskih, mobilnih  i telefonskih usluga; elektorprivrede; kazina, kockarnica, kladionica, bingo sala  i pružanja kockarskih usluga i noćnih barova i diskoteka, firmarinu plaćaju na godišnjem nivou  i to pravna lica koja su prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana u velika, srednja, mala i mikro pravna lica i preduzetnici plaćaju u svim zonama:

–  velika i srednja  pravna lica – 594.150,00 dinara (10 prosečnih zarada)

–  mala i mikro pravna lica  i preduzetnici – 118.830,00 dinara (2 prosečne zarade)

II Takseni obveznici koji obavljaju sve ostale delatnosti a prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana su u srednja pravna lica, kao i preduzetnici,  mala i mikro pravna lica koja imaju godišnji prihod preko 50.000.000 dinara, firmarinu plaćaju:

Srednja, mala  i mikro pravna lica i preduzetnici:

  • Ekstra zona – 118.830,00 dinara (2 prosečne zarade)
  • I zona – 116.830,00 dinara (2 prosečne zarade – 2.000 din.)
  • II zona – 114.830,00 dinara (2 prosečne zarade – 4.000 din.)
  • III zona – 112.830,00 dinara (2 prosečne zarade – 6.000 din.)
  • IV zona – 110.830,00 dinara (2 prosečne zarade – 8.000 din.)
  • V zona – 108.830,00 dinara (2 prosečne zarade – 10.000 din.)

III Takseni obveznici koji obavljaju sve ostale delatnosti a prema zakonu kojim se uređuje računovodstvo razvrstana su u velika pravna lica, firmarinu plaćaju:

 

U svim zonama – 178.245,00 (3 prosečne zarade)

 

Pod prosečnom zaradom  u smislu predhodnog stava smatra se prosečna zarada po zaposlenom ostvarena na teritoriji jedinice lokalne samouprave u periodu januar-avgust godine koja predhodi godini za koju se utvrđuje firmarina, prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Odeljenje za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda, saglasno predhodnom stavu ove Odluke, vršiće usklađivanje propisanog iznosa komunalne takse na kraju svake godine za narednu godinu prema prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike.

Područje grada podeljeno je na ŠEST ZONA koje se pružaju od centra ka periferiji. Osnov za utvrđivanje granica zona je ekonomski, odnosno tržišni kriterijum, vrednosti lokacije, gde je vrednost lokacije upravo proporcionalna njenoj atraktivnosti i izuzetnosti, saobraćajnoj opsluženosti i pristupačnosti, obimu i raznolikosti ponude u okviru zone, broju korisnika koji je poseduju, posebnim pogodnostima za određenu namenu i slično.

GRANICE ZONA

 

EKSTRA ZONAObuhvata parcele sa leve i desne strane sledećih ulica:Ulica Gazimestanska,Ulica Vidovdanska do ukršća sa Ulicom Dušanovom,Ulica majke Jugovića do Kosovske,Ulica Balkanska do Jug Bogdanove i Dušanove,Ulica Brijanova do Ulice Jug Bogdanove
PRVA ZONAObuhvata prostor oivičen sledećim ulicama: Gazimestanski trg, Jastrebačkom do Ulice Cara Lazara, Ulicom Cara Lazara do Strahinjićeve, Ulicom Strahinjićevom do Ulice Pećke,Ulicom Pećkom do Prvomajske, Prvomajskom do Njegoševe, Njegoševom do Majke Jugovića, Majke Jugovića do granice parka Bagdala, granicom parka Bagdala do Ul. Kosovske, Ul. Kosovska do Ul. Nikole Tesle, Ul. Nikole Tesle do Ul. Čehovljeve, Ul. Čehovljeva, Ul. Dostojevskog do Ul. Hajduk Veljkove, Ul. Hajduk Veljkovom do Ul. Bruski put, Ul. Bruski put do Ul. Kneza Miloša, Ul. Kneza Miloša do Bulevara Nikole Pašića, Bulevar Nikole Pašića do Ul. Vidovdanske, Ul. Vidovdanska do Šumadijske, Šumadijskom do Ul. Balkanske, Ul. Balkanskom do ukršća sa Jug Bogdanovom i Dušanovom, Ul. Jug Bogdanovom do Gazimestanskog trga obuhvatajući parcele sa leve i desne strane navedenih ulica.

Ovom zonom obuhvaćene su i parcele sa leve i desne strane sledećih ulica:Ul. Železnička od Gazimestanskog trga do Garskog potoka,Ul. Cara Lazara od Strahinjićeve do Garskog potoka, Ul. Vidovdanska od Bulevara Nikole Pašića do Ul. Bivoljske.

DRUGA ZONAGranica prolazi Garskim potokom od Ul. Železničke, proseca Ul. Cara Lazara i ide do Ul. Vojvode Mišića, Ul. Vojvode Mišića do Njegoševe, Ul. Njegoševom do Ul. Bagdalski venac, Ul. Bagdalski venac do Ul. Kosovske bitke, Ul. Kosovske bitke do Ul. Knez Mihajlove, Ul. Knez Mihajlova do Ustaničke, Ul. Ustaničkom do granice Slobodišta, granicom Slobodišta do Bruskog puta, Bruski put do Ul. Kneza Miloša, Ul. Kneza Miloša koja čini granicu između I i II zone od Ul. Kneza Miloša do Ul. Brestovačke, Ul. Brestovačkom do Ul. Gavrila Principa,Ul. Gavrila Principa do Ul. kneza Miloša, Ul. kneza Miloša do reke Rasine, rekom Rasinom do Ul. Vojvode Stepe, Ul. Vojvode Stepe do Ul. Petra Kočića, Ul. Petra Kočića do Ul. Vidovdanske, Ul. Vidovdanskom do Ul. Bivoljske, Ul. Bivoljska do Ul. Balkanske, Ul. Balkanska do Omladinske, Ul. Omladinskom, Bukovačkom i Dobrovoljačka (samo leva strana) do Ul. Železničke, Ul. Železničkom do Gazimestanskog trga, železničkom prugom do Garskog potoka,obuhvatajući parcele sa leve i desne strane navedenih ulica.

Ovoj zoni pripadaju i parcele sa leve i desne strane sledećih ulica: Aerodromska od Ul. Kneza Miloša do Ul. Martovskih žrtava,Ul. Vidovdanske od Ul. Petra Kočića do mosta na Rasini,Ul.cara Lazara od mosta na Garskom potoku do Ul. Alekse Nenadovića, Ul. Jasički put i do ukrštanja sa Severnom obilaznicom i parcele koje izlaze na Istočnu obilaznicu.

 

TREĆA ZONAObuhvata ulice koje nisu obuhvaćene I i II zonom, a pripadaju KO Kruševac.

Trećoj zoni pripadaju i parcele udaljene više od 50 m, od Ul. Jasički put do ukrštaja sa Severnom obilaznicom i od Istočne obilaznice, kao i parcele sa leve i desne strane sledećih ulica: Bruski put od granice druge zone do puta za Mudrakovac, Ul. Cara Lazara do puta za Aleksandrovac, Ul. Savska do skretanja u “ Trajal“ obuhvatajući kompleks “Trajal“, kompleks HI “Župa“ i kompleks HI “Merima“, Ul. Parunovačka od mosta na Rasini do koloseka,obuhvatajući kompleks DIP “Savremeni dom“ i korporaciju “Trajal“

ČETVRTA ZONAObuhvata prostor van katastarske opštine Kruševac obuhvaćen Generalnim urbanističkim planom Kruševca, a nije obuhvaćen trećom zonom
PETA ZONAObuhvata građevinsko zemljište na području grada Kruševca koje je van Generalnog urbanističkog plana Kruševca.

 

 

TAKSE ZA OZAKONJENJE I DOPRINOSI ZA UREĐIVANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA

Odeljenje za utvrđivanje, naplatu i kontrolu javnih prihoda vrši i obračun taksi za ozakonjenje u skladu sa Zakonom o ozakonjenju objekata («Sl. Glasnik RS» br. 96/15 i 83/18) i obračun doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta u skladu sa Odlukom o utvrđivanju doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta («Sl. List grada Kruševca» br. 1/15,7/15 i 11/17.)

 Zahtevi se podnose Odeljenju za  urbanizam i građevinarstvo.

Scroll Skip to content