Kruševac Slobodište

Geografija

Kruševački kraj zauzima centralni položaj Balkanskog poluostrva. Mestom sučeljavanja velikih geoloških formacija‚ karpatobalkanidi, dinaridi, srpsko – makedonski masiv i rodopi, uslovljena je raznolikost geološke podloge, kao i raznovrsnost u biljnom i životinjskom svetu.

Neposredno okruženje Kruševca čine planinski masivi Kopaonika, Goča i Željina sa zapada, Velikog i Malog Jastrepca sa juga. Severnim delom dominiraju Gledićke planine i Juhor, istočno i severoistočno nalaze se Mojsinjske planine. Zapadna i Južna Morava sa Rasinom, čine najveće vodene tokove ovog područja.

Grad i opština Kruševac, koja zahvata površinu od 854 km2, omeđeni su koordinatama: 43˚22’29″ i 43˚42’17″ severne geografske širine, i 21˚9’ i 21˚34’8″ istočne geografske dužine. Kruševačka kotlina koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave prostire se između: Levča i Temnića, na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca, na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline, na zapadu.

Područje grada Kruševca smešteno je u tercijalnom basenu koji je ostatak zaliva Panonskog mora. Ovaj deo u pojedinim fazama funkcionisao je kao jezero, a u pojedinim kao zaliv. Oticanjem Mora i Zaliva, pre oko 600 hiljada godina, reke su usekle svoje doline, stare i nove.

Ostaci starih dolina Zapadne Morave, Rasine i drugih reka, predstavljaju rečne terase, važan element reljefa Kotline, na kojima je smeštena većina naselja. Postepeno spuštanje nivoa Panonskog jezera i oticanje njegovih voda uzrokovali su stvaranje abrazivnih terasa, visine 154 m, i jezerske zaravni, prosečne visine 362 m. Pored plodnog aluvijalnog zemljišta, u Kruševačkoj kotlini su, na zaravni, značajni kompleksi smonice i pepeljuše.

Zahvaljujući raznolikoj geološkoj građi, stvoreni su raznovrsni predeli, od ravničarskih, preko planinskih, do visoko planinskih. Po obodu Kruševačke kotline, stožeri su: Kopaonik, sa 2016 m nadmorske visine, dominantan planinski masiv Srbije, dužine oko 80 km i širine u srednjem delu oko 40 km; Jastrebac, odvojen od Kopaonika Jankovom klisurom koja povezuje kruševački kraj sa Toplicom i Kosovom, sa više vrhova iznad 1200 m i Đulicom, najvišim, na 1491 m; Gledićke planine, po pravcu pružanja između Kragujevca i Trstenika, sa najvišim vrhom na 922 m nadmorske visine, i Mojsinjske planine, sa 489 m nadmorske visine. Blago zatalasani predeli oko Aleksandrovca, sa 250 do 700 m nadmorske visine, predstavljaju tipičan župski predeo sa posebnim oblikom reljefa i klime. Brdski i brdsko – planinski predeli Mojsinjsko – poslonskih planina, Jastrepca, Goča, Željina i Kopaonika, svojim razuđenim i specifičnim reljefom imaju, svaki na svoj način, posebnu lepotu, koja je u ovom prostoru vrlo skladna.

Scroll Skip to content